Povijest škole

Hrvatska nastava u Berlinu

Početkom rada Hrvatske dopunske škole (HDŠ) u Berlinu može se smatrati 11.11.1990. godine, dan kada je započela nastava u općini Kreuzberg u Lemgo Grundschule, Böskhstr 5. No, mnogo ranije počele su značajne pripreme za taj izuzetno važan događaj. O tim burnim vremenima početaka Hrvatske dopunske škole u Berlinu piše profesorica Vlasta Sabljak, koja je sudjelovala u stvaranju škole u Berlinu i vodila je u prvim godinama njezinog postojanja:

Prvi značajniji istup berlinskih Hrvata zbio se na Sastanku predstavnika Europskih saveza Hrvatskih društava 27. i 28. 12.1989., sazvan od Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske i hrvatske Matice iseljenika. Predsjednik tadašnjeg Europskog saveza hrvatskih društava i predsjednik Hrvatske kulturne i športske zajednice u Berlinu g. Ninoslav Mogorović zatražio je osnivanje Hrvatske škole za djecu hrvatskih građana na radu u inozemstvu. U svibnju 1990. u Hrvatskom kulturnom i športskom društvu u Berlinu osnovan je inicijativni odbor za osnivanje HDŠ, a 25.8.1990. Ministarstvo prosvjete, kulture, fizičke i tehničke kulture Republike Hrvatske odlučuje da se nastavnici upućeni na rad iz Hrvatske ne vraćaju u Jugoslavensku dopunsku školu (koja još djeluje pod pokroviteljstvom Jugoslavenske vojne misije), već da sami, uz pomoć Hrvatskog kulturnog društva i Katoličke misije osnuju samostalnu Hrvatsku dopunsku školu u Berlinu. Za koordinatoricu Hrvatske dopunske škole imenovana je Vlasta Sabljak.

Administrativno, školska godina 1990./1991. počinje radom 27.8.1990., međutim konkretne nastave još nema, jer HDŠ još nema prostore u školama za održavanje nastave, nastavnici nemaju programa rada ni udžbenika. Nastavnici tada sami izrađuju programe, vrše upise učenika u školu, pronalaze udžbenike i ostale nastavne materijale i na taj način pripremaju početak nastave. Organiziranje HDŠ izaziva negodovanje službenih predstavnika Jugoslavije u Berlinu i kako u to vrijeme Hrvatske nije bila međunarodno priznata država prijete nastavnicima da će ih njemačke prosvjetne vlasti protjerati iz Berlina i odbijaju im izdati potvrde za dobivanje boravišne i radne dozvole.

Od stvaranja HDŠ proteklo je mnogo godina. Škola postoji, nastava se nesmetano odvija, a nastavu su od njezinih početaka pohađali i završili brojni učenici.

Na hrvatskoj dopunskoj nastavi se poučava hrvatski jezik i kultura. Osim hrvatskog jezika i književnosti u nižim razredima su zastupljeni sadržaji iz prirode i društva, a u višim sadržaji iz hrvatske povijesti i zemljopisa. Djeca se upoznaju s hrvatskom kulturno-umjetničkom baštinom, dostignućima i značajnim ličnostima koje su obilježile povijest našega naroda.

Učenici pohađaju HDŠ od 1. do 12. razreda. Mnogi roditelji u Berlinu šalju svoju djecu na nastavu još u predškoli. Učenici se u toj pripremnoj godini privikavaju na rad u grupi i socijaliziraju.

Nastava se odvija na tri nastavne razine. Grupu djece 1. nastavne razine čine djeca od 1. do 4. razreda. U grupi 2. nastavne razine su djeca od 5. do 8. razreda. Grupa 3. nastavne razine sastavljena je od djece od 9. do 12. razreda. Nastava u kombiniranoj grupi učenika različite dobi je složena, zahtijeva veliko znanje i obimne pripreme učitelja. Takva nastava ima mnoge prednosti. Mlađa djeca uče od starije, poučavajući ih i sami uče, a sadržaji su raznoliki i zanimljivi. Berlinski učitelji su još 1991. godine pod vodstvom profesorice Sabljak izradili program rada. Od 2004. godine u nastavi se radi po Kurikulumu hrvatske nastave u inozemstvu koji je izdalo Ministarstvo prosvjete i športa.

Broj učenika

U počecima osnivanja Škole 1990. godine je na vrhuncu. U oduševljenju stvaranja nove samostalne hrvatske države mnogi šalju svoju djecu na nastavu te Školu polazi 750 učenika. U školi radi 8 nastavnika u 10 škola i u Katoličkoj misiji. Broj od oko 600 učenika i nastavnički kadar od 6 učitelja ostaje na istom nivou do 2000. kad počinje stagnirati. Stagnacija u broju učenika primijećena je i u dopunskim školama ostalih nacija zastupljenih u Berlinu. Ipak, začuđujuće je da osnivanjem samostalne države slabi interes za materinsku riječ i nedovoljno se razumije važnosti učenja materinskog jezika u životu, odrastanju i stvaranju pozitivne slike identiteta djeteta.

Škole i prostori

u kojima se održava hrvatska nastava prate mjesta stanovanja učenika koji pohađaju nastavu. Njemačke prosvjetne vlasti su 1990. godine počele dodjeljivati prve nastavne prostore u Kreuzbergu, Spandau, Tiergartenu, Neuköllnu, Tempelhofu, Charlottenburgu i Reinickendorfu. Mnoga nastavna mjesta su se stvarala i formirala po zahtjevima i potrebama vremena, učenika i roditelja. Neka nastavna mjesta su se otad ugasila. Ponekad njemačke škole nisu bile u mogućnosti osigurati prostore pa se održavanje nastave premještalo u druge škole.

Aktivnosti

HDŠ su brojne. Svake godine održava se božićna predstava u Misiji, izložba učeničkih radova u Veleposlanstvu, priredba za Majčin dan, disko zabave na kraju godine.

Godišnje izlazi Školski list „Zvončić“ koji je počeo je izlaziti 1993./1994. godine. Učenici u časopisu, pod vodstvom svojih učitelja, objavljuju literarne radove nastale u nastavi, radove nadahnute značajnim događajima i priredbama tijekom školske godine. Časopis se dijelom financira dobrovoljnim prilozima roditelja, a najvećim dijelom prilozima hrvatskih ugostitelja i obrtnika. Godine 2007./2008. najveći prilog za financiranje časopisa dala je Udruga hrvatskih društava grada Berlina i Hrvatsko veleposlanstvo u Berlinu. Posljednjih godina časopis sponzorira tiskara Laserline koju vodi poduzetnik hrvatskog porijekla Tomislav Bučec. Učenici redovito svake godine sudjeluju na natječaju literarnih radova Hrvatske Matice iseljenika Podružnica Rijeka i osvajaju brojne nagrade. U matičnim knjigama HDŠ se mogu naći brojni potpisi učitelja koji su podučavali u Školi. Učitelji, koje upućuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, dolaze iz svih krajeva Hrvatske.

Školski odbor

U radu HDŠ veoma važnu ulogu ima Školski odbor koji je osnovan 1990. godine. Školski odbor se sastoji od 7 članova izabranih od Vijeća roditelja i učitelja HŠ koji se biraju na dvije godine.

Zbog rastućih troškova škole već u ožujku 1992. učitelji osnivaju i registriraju svoju udrugu Kroatischer Lehrerverein preko kojeg roditelji dobrovoljnim prilozima pomažu rad škole. Danas istu ulogu ima Društvo prijatelja HŠ. Novčanim sredstvima Društva financiraju se papir, toneri za pisače, kopiranje nastavnih materijala, časopis, materijali za crtanje, troškovi školskih proslava i priredaba i dr.

Od 23.10.1991., kad je HDŠ uvrštena u registar dopunskih škola u Senatu za školstvo grada Berlina, netom osnovano Veleposlanstvo RH u Bonnu preuzima diplomatsku nadležnost nad Hrvatskom dopunskom školom. Danas Školu zastupa hrvatsko Veleposlanstvo u Berlinu. Podupire zahtjeve HŠ za nastavnim prostorima na nivou grada Berlina, ovjerava učeničke knjižice i potvrde o pohađanju nastave.

Suradnja

Mnogo toga se promijenilo tijekom godina, ali jedno je ostalo isto – izvrsna suradnja s Hrvatskom katoličkom misijom. HDŠ se uvijek mogla osloniti na pomoć Hrvatske katoličke misije. Tako se prvih godina vjeronauk održavao u sklopu satnice HŠ, učenici su sudjelovali na mnogim priredbama organiziranim od Katoličke misije, a po potrebi se i nastava odvijala u misijskim učionicama. Suradnja se uspješno nastavila sve do današnjih dana. Misijske prostorije su učiteljima i dalje uvijek na raspolaganju. U Misiji se svake školske godine održavaju priredbe za Božić i Majčin dan.

Škola surađuje sa zajednicom berlinskih Hrvata. Škola je sa svojim Društvom prijatelja HŠ član Krovne udruge hrvatskih društava grada Berlina.